Na prvi pogled, rutina galebovog života se mijenja samo s ekstremnim ili naglim promjenama vremenskih uvjeta. Ali postoji i gotovo neprimjetna promjena, spora promjena, paralelna promjena. Donose je ljudska postignuća. Jedan od najznačajnijih je zračni promet koji posljedično mijenja ekonomiju i ekologiju. Promatrač promatranog arhipelaga ne može ne primijetiti susret ptice i letećih strojeva. Susret koji za sobom povlači zanimljiva razmišljanja. U svjetlu recentnih teorija o povezanosti ekonomije i ekologije, film podsvjesno nudi razmišljanja o tome u kojoj mjeri gospodarstvo može postati saveznik ekologije i spriječiti ekološku katastrofu.

Arhipelag  cavtatskog otočja zaštićen je kao posebni ornitološki rezervat čija površina iznosi 38 ha. Posebno su zanimljivi otoci Mrkan (Sv. Marko) i Bobara (Sv. Barbara) te hridi Trava, Hljeb, Ražnjić i Mrkanac. Arhipelag se nalazi u smjeru SZ-JI: 42°35’09.2″N 18°10’39.1″E
Pučinski dio obale izrazito je strm i oštar zbog stalne erozije stijena. Obala okrenuta prema kopnu je pristupačnija, ali su litice jednako oštre i uglavnom nedostupne posjetitelju. Otoci su obrasli niskom makijom i zaštićeni su kao posebni ornitološki rezervat od 1975. godine kao gnijezdilište žutonogog galeba klaukavca (Larus michahellis). Zračna luka Dubrovnik je međunarodna zračna luka nedaleko od cavtatskog otočja. Treća je najprometnija zračna luka u Hrvatskoj i klasično svjetsko turističko zračno odredište. Prostire se na površini od 24.000 četvornih metara s godišnjim kapacitetom od 3,5 milijuna putnika i može primiti širokotrupne zrakoplove poput Boeinga B-747 i Airbusa A350.

Film je u fazi postprodukcije s planiranim zavrsetkom u prvoj polovici 2023. Podržan je od strane Hrvatskog audio-vizualnog centra, Kino kluba Split i Zaklade Kultura Nova.